Rešenje o godišnjem odmoru i zahtev – obrazac

Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora koje poslodavac mora da donese za svakog zaposlenog, i zahtev kojim zaposleni traži odmor. Po Zakonu o radu: trajanje, deo odmora, period, dan povratka, obrazloženje i pouka o pravnom leku. Radni dani se računaju sami, bez vikenda i državnih praznika.

1

Šta pravite

2

Poslodavac

3

Zaposleni

4

Godišnji odmor

Šta rešenje o godišnjem odmoru i zahtev mora da sadrži

  • Podatke poslodavca i zaposlenog
  • Ukupno trajanje odmora za godinu
  • Deo koji se koristi i tačan period
  • Dan povratka na rad
  • Obrazloženje po članu 68, 69 i 73. Zakona o radu
  • Pouku da se spor može pokrenuti u roku od 60 dana

Najčešće greške

  • Rešenje uručeno kasnije od 15 dana pre početka odmora
  • Prvi deo odmora kraći od dve radne nedelje
  • Državni praznici uračunati u dane odmora
  • Ostatak odmora nije iskorišćen do 30. juna naredne godine

Česta pitanja

Da li je rešenje o godišnjem odmoru obavezno?

Da. Poslodavac je dužan da za svakog zaposlenog donese rešenje o korišćenju godišnjeg odmora i dostavi ga najkasnije 15 dana pre početka odmora (član 75. Zakona o radu).

Koliko traje godišnji odmor?

Najmanje 20 radnih dana. Duže trajanje se utvrđuje ugovorom o radu ili opštim aktom, npr. po osnovu radnog staža, složenosti posla ili uslova rada.

Da li se praznici računaju u godišnji odmor?

Ne. Državni praznici koji su neradni dani, kao i bolovanje i plaćeno odsustvo, ne ulaze u dane godišnjeg odmora.

Može li se odmor koristiti u delovima?

Može. Prvi deo traje najmanje dve radne nedelje neprekidno, a ostatak se koristi najkasnije do 30. juna naredne godine.

Povezani dokumenti